Neko je trazio nesto o atomu, mozda…

U posljednjih 100 godina nauka i naucnici, dozivjeli su na hiljade iznenadjenja. Nekako je bilo ustaljeno misljenje da je ovaj nas svijet komplikovan i da ce istrazivanjem svijeta celija i atoma to sve biti jednostavnije i jednostavnije. Svi smo izgradjeni iz jednostavnih gradivnih elemenata i sve se u sustini bazira na celiji (zivot) atomu (materija). Medjutim po ko zna koji put ispostavilo se da pretpostavka nije bila ispravna. Ispostavilo se da sto dublje ulazis u analizu celije ili atoma, sve postaje komplikovanije i komplikovanije. Ovaj nas svijet je veoma jednostavan, u poredjenju sa onim svijetom od kojeg smo gradjeni. To je potpuno drugi svijet.

Evo recimo atom. Svi mislimo da se atom sastoji iz protona, elektrona i neutrona i da je to osnova od koje smo gradjeni. Elektron kruzi oko protona i to je to. Medjutim to nije to. To je fizika iz 1940-tih koja se i dalje uci u nasim skolama (osnovnih i srednjim) a ja mislim da je razlog taj sto je to toliko komplikovano shvatiti cak i dugogodisnjim naucnicima. Na ovom video klipu mozemo vidjeti animaciju problema sa kojim se susrecu fizicari:

http://www.youtube.com/watch?v=DfPeprQ7oGc

Onaj ko razumije engleski ne mora dalje ni citati ali za one koji ne razumiju evo malog pojasnjenja o cemu je rijec: Uzmemo li top sto ispaljuje teniske loptice i krenemo li ih ispaljivati na zid pod uslovom da izmedju zida i topa ima barijera koja ima jedan uzak procjep. Kako budemo ispaljivali loptice vidjecemo da ce se neke odbiti od barijeru a neke ce proci kroz onaj uski procjep i udariti u zid. Ove sto prodju, oslikace jednu uspravnu liniju na zidu. TO je logicno i to je normalno. Ako napravimo dva procjepa ”naslikace” tj udarace u zid u vidu dvije uspravne linije. To je zato sto loptica zbog svoje gustine ne moze proci kroz zid. Svaka loptica koja ne udari u barijeru prolazi na zid I one tamo oforme jednu uspravnu liniju u sirini procjepa. Drugim rijecima, ako dobro nanisanis pogodices zid, ali neces moci pogoditi citav zid, vec samo onaj “vidljivi” dio sto se vidi kroz procjep.

Isti ovakav eksperiment pokusan je I sa elektronima. Smatrali su ih (Ajnstajn prije svih) da su elektroni cestice. Nesto poput loptica. Ako je to tako onda bi i elektroni trebali pokazivati istu ”sliku” na zidu. Medjutim, kao sto se na animaciji moze vidjeti, do procjepa elektroni se ponasaju kao cestice a onda odjednom postanu ”valovi”. Fizicari nisu imali izbora nego da kazu da su elektroni istovremeno i cestice i valovi. Zvuci nemoguce ali je tako. Mislim, kako to objasniti? Nikako, samo uz pomoc matematickih formula.

Ispade da “dok gledas elektron” on je cestica, a cim glavu okrenes on postaje talas. Talas nije materija. Postavlja se pitanje od cega smo mi gradjeni: od talasa (energije) ili elektrona (materije). Ispade i od jednog i od drugog. Kako je to moguce? Jednostavno je tako. Ali elektron ima masu i ima poziciju u prostoru. Mora da je materija. Ali elekton ima i talasnu duzinu. Mora da je talas. Smjesno zar ne. Talasna duzina elektrona nalazi se na tacno odredjenoj udaljenosti od protona. Ni blize di dalje. Svaki elektron ima svoju poziciju po kojoj ”kruzi” oko protona.

Ali pazi sad drugog problema: elektron je negativno naelektrisan, a proton pozitivno. Oni bi se trebali privlaciti. Elektron bi po definiciji trebao pasti na proton ako ne bi dobijao energiju. Samo dodatna energija bi mu omogucavala da kruzi i dalje oko protona. Kada ne bi dobijao energiju bilo bi mu potrebno 2 stohiljadita dijela sekunde da spadne na proton. Sta to znaci? TO znaci da ako prestane pristizati ta energija odnekud sav svemir ode u helac sa dva stohiljadita dijela sekunde. Sve ode u helac.

Pazi sad treceg problema: zamislimo proton da je velicine jedne fudbalske lopte koju stavimo negdje u Sarajevu. Elektron bi prema ”njihovim” velicinama morao biti negdje u Londonu. Sta god da je elektron, talas ili teniska loptica on kruzi u radijusu London – Sarajevo. Sta se nalazi izmedju? Imas proton, imas elektron, sta je izmedju? Prazan prostor??? Ako bi istisnuo sav taj prazan prostor u mojim atomima znas sta vi ostalo od mene? Bio bih velik kao zrno rize. Sve ovo od zrna rize pa do mojih 180cm jeste prazan prostor izmedju protona i elektrona. MI smo prazan prostor. Sve sto vidis oko sebe je prazan prostor. Nevjerovatno zar ne?
Onda se pojavi jedan fizicar koji se zove Feynman i koji kaze: Sta ti je ba, ne postoji prazan prostor. Kako ba ne postoji prazan prostor? Hoces li to reci da izmedju protona i elektrona tj u prostoru dijametra Sarajevo London gdje imamo fudbalsku i tenisku loptu, ima jos nesto? I te kako – odgovara Feynman. TO nije prazan prostor. U svemiru ne postoji prazan prostor. Taj prazan prostor je samo rezultat mnogobrojnih procesa koji se odvijaju u njemu. Sa ovim fizicarem u fiziku su uvedene i metafizicke cestice tzv virtuelne cestice. O cemu je rijec?
Ako bismo imali strasno brzu kameru koja moze snimiti najsitnije dijelove sekunde sta bismo vidjeli u prostoru proton – electron: U jednom trenutku IZ NICEGA STVORI SE POZITIVNO NAELEKTRISANA VIRTUELNA CESTICA, u iducem trenutku IZ NICEGA SE STVORI NEGATIVNO NAELEKTRISANA VIRTUELNA CESTICA, u iducem trenutku OVE DVIJE CESTICE SE SPOJE I NESTANU TJ PRETVORE SE U ENERGIJU. I onda opet ispocetka. Plus jedan, minus jedan jednako je nula. Ta nula je prazan prostor izmedju Londona i Sarajeva.

Zamisli da imas jedan bankovni racun sa kojeg placas sve svoje obaveze. Ti dodjes u banku i upitas tetu na salteru, ili se logiras preko interneta, i vidis da moras platiti 200 km. 80 za struju, 20 voda itd sve u svemu treba ti 200km. Izvadis pare i platis, i onda vidis da je stanje na tom racunu 0. Dakle bilo je -200 onda si ti dodao + 200 i rezultat je 0 a ti imas mogucnost da zivis jos mjesec dana sa strujom i vodom i sl. Isto to ima i kod elektrona: virtuelna cestica ”plus jedan”, virtuelna cestica ”minus jedan” jedanako je nula. Rezultat elektron moze nastaviti kruziti dalje.

Eh ovdje su fizicari zapeli i nikako da odapnu. Zvuci nevjerovatno: Iz nicega se stvori nesto i onda se to nesto opet pretvori u nista a elektronu ostavi energiju da i dalje moze kruziti na tacno odredjenoj udaljenosti.
Kada su Feynmana pitali da im pojasni ovo, on im je rekao da ni on ne zna sta je to. Nemojte mi traziti da vam pojednostavim jer je to nemoguce. Ja vam mogu ispricati onako kako jeste a ako se vama to ne svidja ili ako vi to ne mozete zamisliti u svojim glavama ja vam tu pomoci ne mogu. TO je tako a ti kako hoces.

Ni ja, teorija, nemam objasnjenje za ovaj fenomen u fizici. Niko ga nema. Ja samo mogu pogadjati. Nekada davno, prije nego sam ovo naucio o atomu citao sam ajet iz Kur ana koji kaze da je ”Allah taj koji cuva da se ravnoteza svemira ne poremeti”. Nikada mi nije bio jasan ovaj ajet. Iz njega sam shvatio da Allah na neki nacin ”odrzava svemir”. Nisam znao kako a ni sada ne znam kako. Jedino sto mogu jeste ”pretpostaviti” da bi to moglo biti to. Ja sam ubjedjen da u jednom trenutku nauka mora doci u poziciju da kazu ” ne znamo kako je to moguce”. Mozda se ovaj fenomen sa virtuelnim cesticama nekada i objasni ali na osnovu onog ajeta jednostavno jednog dana se mora doci u poziciju da ukljucis ”Boga” u svoju jednacinu.

Ista stvar je u genetici i u molekulanoj biologiji. Oni se samo prave slijepi i ne zele da ukljuce Boga u svoje definicije iako im zdrava logika govori da je jednostavno nemoguce da se sve samo od sebe stvori. Nema logike.
Sto dublje ulazis sve vise fasciniran ostajes. Sto dublje ulazis sve vise shvatas koliko ne razumijes stvarnost. Ovo sto mi vidimo je samo jedan nacin na koji se vidi stvarnost. Postoji ih na hiljade. Mislili smo da cemo moci objasniti svijet ako dovoljno izucimo nase gradivne elemente, ali mi samo mozemo konstatovati da nista ne kontamo. Nema logike. Logika zdravo.

1 komentar

  1. Selam alejkum!
    Bog ti dao na ovom blogu i svaka cast.
    Kaze ateist da je vjerovatnoca koliko god mala bila ili nemoguca,ipak vjerovatnoca.Hoce reci da koliko god nevjerovatno bilo da ti sada avion padne na glavu dok ovo citas,ta mogucnost ipak postoji pa koliko god ona mala bila.

    Uredu sve to,ali meni neki dan pade nesto interesantno na pamet.Onako ne znajuci nista o tome rekao bih da za vjerovatnocu treba i vrijeme i prostor.A posto se eto kaze da je isti taj prostor i vrijeme rezultat BigBanga nije moglo biti ni vjerovatnoce prije tog dogadaja.Dakle vjerovatnoca da je svemir nastao sam od sebe slucajno je jednak nuli.Zasto?Zato sto vjerovatnoca nije imala ni prostora niti vremena za svoj ishod.
    Ako grijesim nikom nista,mada imam glavu pa malo i ja da mucnem sa njom.
    Selam alejkum!

Komentariši