Koje slovo o hemoglobinu

U posljednje vrijeme zainteresovao me hemoglobin, protein u crvenim krvnim zrncima, koji im daje tu crvenu boju. Hemoglobin prenosi kisik do celija. Ono sto udahnemo ne moze doci u celije bez hemoglobina. I citam ti ja sad ovako: hemoglobin je slozeni protein koji se sastoji iz 4 manja proteina. Organizam dakle, mora izgraditi 4 proteina (od 4 gena) nezavisno jedan od drugog i onda u kostanoj srzi to se spoji u jedan protein.

Cool. Haj da vidimo od cega je izgradjeno – kazem sam sebi. Istrazivao ja to jedno vrijeme i vidim da imaju nekakva dva alfaglobina (HBA1 i HBA 2) te dva "obicna" globina. Ovi alfaglobini nalaze se na 16-om hromozomu a ova dva ostala na 13-tom.
Aha, da vidimo sta je to 16-ti hromozom. Trazim i trazim i nadjem da je to hromozom koji ima izmedju 800 i 1200 gena u sebi i da ima 90 miliona nukleotida u sebi. Ovaj HBA 2 pravi se od mRNA koja u obradjenoj formi ima 622 nukleotida. U neobradjenoj DNA formi kod za HBA 2 nalazi se negdje na 16-tom hromozomu. Tacnije nalazi se izmedju 222.845 i 223.207-og nukleotida od njih 90 miliona. Negdje na pocetku ovog hromozoma nalazi se cetvrtina koda za hemoglobin bez kojeg ne bismo mogli zivjeti ni 5 minuta. Zamisli sad kakvu masinu moras imati u celiji da skonta gdje se nalazi pocetak ovog koda. Jedna te ista masina skontaje gdje je pocetak, gdje je kraj, kad treba da pocne i kada treba da zavrsi i sta da uradi sa njim. Masina se zove RNA Polimeraza. Nasao sam jednu knjigu samo o njoj. Knjiga ima 350 stranica. Treba mi vjecnost samo da izucim jednu kariku u citavom procesu.

(napravio sam si bazu knjiga o citavom procesu od DNA do proteina i mogu ti reci za svaki korak, i za svaku kariku u lancu mozes na netu naci po jednu ili vise knjiga koje predstavljaju doktorsku disertaciju na temu. O svakoj karici u lancu. Toliko je to komplikovano. Ja samo ovdje pokusavam dati neki siromasni pogled iz pticije perspektive na ovu tematiku)

I ovo samo ide dublje i dublje. Nadjem ti ja jednu dobru internet stranicu gdje su se svi naucnici ujedinili da napisu citav genetski kod covjeka ali i ostalih bica koja istraze. Cim neki naucnik identificira neki dio DNA on to i objavi a to dodje na tu stranicu. Eh, odoh ja sebi skinuti DNA kod za ovaj hromozom 16 – kazem ja sebe. Hocu da vidim kod. I nadjem ja download link i tu pise cini mi se 27 megabajta da uzima ovaj fajl. Citav ljudski genom uzima oko 700 megabajta a ovaj hromozom 16 uzima 27 a to je negdje 3% ukupnog genoma. Ja, ti to downladujem onako naivno. Skinuo ja to i hocu da ga otvorim al neka cudna ekstenzija. Nesto .fr cini mi se. Treba instalirati neki program koji cita ovaj fajl. Nadjem i instaliram. Otvori mi kod: 90 miliona slova ATGC.

90 miliona slova cine 3% ukupnog genoma covjeka. U svakoj celiji tvoga tijela nalazi se hromozom 16 koji ima 90 miliona slova. Uradim ja copy svih tih slova i hocu da uradim ”paste” u wordu. Hocu da prebacim u word taj kod pa da kad mi zatreba mogu brzo doci do njega.

Al malo sutra. Word mi radi i radi i radi i onda nakon 15 minuta javlja mi se racunar i kaze: Word nije u stanju upisati sve sto si mu zadao. Prevelik mu fajl. Ja zinem. Upisao je 31000 stranica u wordu i dalje ne moze. Stao. Samo 3% ljudskog genoma i word stao. Nema kapaciteta. TO mi bilo zanimljivo i ja ti otvorim novi wordov dokument i upisem jedan red slova AGTC a onda to kopiram na citavu stranicu. Na jednu stranicu u wordu moze stati 2592 slova. To znaci da bih morao upisati 34722 i po stranice da upisem sav kod hromozoma 16.
Zamisli sad kakva masina mora biti ta RNA Polimeraza koja je u stanju naci pocetak i kraj koda od kojeg se pravi HBA 2. Onda mora naci pocetak i kraj koda od kojeg se pravi HBA 1 pa onda mora na 13 hromozomu naci ostala dva globina. Nevjerovatno koja je to sila. Koja je to organizacija. I onda kada nadje pocetak ta masina procita 1000 nukleotida u sekundi. Ovaj nas kod za HBA 2 procita dakle za pola sekunde. Pola sekunde i hop – hajmo sljedeci.

I to sve ide dublje i dublje i dalje i dalje i jednostavno nema kraja. Covjek moze sjediti ovdje i danima pisati o komplikovanosti ovog sistema.

Ono sto je najzalosnije ovaj mehanizam ima i najosnovnija bakterija. Ovaj mehanizam nije mogao evoluirati od jednostavnijih formi. On je jednostavno nastao iz nicega. Isto kao i one virtualne cestice u atomima. Iz nicega. Sad ga nema. Puf – ima ga I savrseno je.

Nastalo slucajno ili stvoreno od strane viseg oblika Inteligencije. Sam razluci.

1 komentar

  1. Ono sto je pogresno u ovom postu – pretpostavljanje inteligencije tamo gde je nema, kao i pretpostavka savrsenosti (sam termin “savrseno” je apstraktan, i ako vec nastojimo govoriti o realnim stvarima i cinjenicama, potrudimo se da koristimo konkretne pojmove). Naime, nijedan enzim, pa ni polimeraza, ne “znaju” sta da rade. Oni nemaju kapaciteta ni preduslova da “znaju” ista. Oni se vode striktno zakonima fizike i hemije. Jedan protein ce reagovati sa odredjenim ciljnim molekulom na odredjen nacin, ne zato sto je naucio to, vec zato sto mu je takva priroda (sastav). Isto je sa genima, geni diktiraju gradju tih proteina preko RNK posrednika. Ono sto je ovde namerno zatureno u stranu jeste cinjenica da ceo sistem funkcionisanja enzima (zadrzite dah) – NIJE SAVRSEN. Do gresaka dolazi. Kako bi inace objasnili rak, razne urodjene deficite supstanci i funkcije, i slicno? A nesto sto pravi greske, za to se moze pretpostaviti da je i nastalo “greskom”, uslovno receno. A sta cemo sa time sto ceo taj sistem ipak funkcionise,i pojava greske je mala? Hajde,posto kreacionisti vole da postavljaju kontra situacije, da napravimo jednu i ovde – a sta bi bilo da je verovatnoca greske veca? Razmislite malo o tome. Celija kao funkcionalna jedinica ima u sebi brojne procese koji je odrzavaju. Njihova kompleksnost je izuzetna. Postavite sebi pitanje – da li je svaka celija ikad napravljena bila identicna, i da li je funkcionisala jednako dobro tokom vremena i prezivela? Jos jedna stvar koju kreacionisti uspevaju da ignorisu u svojim uzdizanjima “savrsenstva” zivotinjske gradje – odakle starenje? Zasto ljudi umiru? Ako je, cesto navodjen primer, ljudsko oko bas savrseno, zasto postoje ljudi koji se radjaju bez funkcionalnih ociju? Zasto postoje ljudi sa deficitarnom funkcijom (daltonisti, ljudi sa poremecenom percepcijom, ljudi sa nedovoljno izostrenim vidom)? Zasto imamo manje vidno polje, nemamo mogucnost da vidimo u slabijim uslovima osvetljenja, nemamo mogucnost povecanja rezolucije pogleda? Ako je svaka celija savrsena masina – zasto gresi? Zasto se javlja kancer, npr, za koji se zna da predstavlja umnozavanje celija koje su se otrgle kontroli, u kojima je doslo do izvesne greske prilikom njihovog replikovanja genetickog materijala (koje,opet,kontrolisu enzimi)?
    Da se razumemo, ja ne zelim da diram u bilo cije uverenje i verovanja, smatram da ljudi imaju pravo na slobodu izbora u svakom polju. I koristim laicke izraze upravo zbog iznosenja sustine koju sire mase mogu da shvate.

Komentariši